SAD, Njemačka i Francuska više nisu u 10 najbogatijih zemalja svijeta, dominiraju "Sjevernjaci"

Ključni podaci:

🥇 Norveška je na 1. mjestu s ocjenom 77,65/100: najviši BND na svijetu i najuravnoteženiji društveni model u panelu.

🇮🇪 Irska 2. (75,06): uprkos vještački naduvanom BDP-u, njen realni bruto nacionalni dohodak stavlja je na 7. mjesto u svijetu.

🇱🇺 Luksemburg 3. (74,39): izvan prvog mjesta prvi put od kada je indeks kreiran.

🇮🇸 Island 5. (72,23): najviši HDI na svijetu i relativna stopa siromaštva od samo 5%.

🇸🇬 Singapur 6. (66,43): "kažnjen" najvećom nejednakošću dohotka u panelu, uprkos rekordnom BDP-u.

🇶🇦 Katar 11. (50,60): najniži HDI u panelu i jako koncentrisana raspodjela dohotka.

🇺🇸 Sjedinjene Američke Države 17. (43,39): istinska ekonomska snaga, ali relativno siromaštvo i nejednakost među najvišima u panelu.

Evropa dominira

Stari kontinent je najzastupljeniji na globalnim rang listama bogatstva, ali ono što zapravo znači biti "bogata zemlja" uveliko zavisi od toga kako se mjeri prosperitet i ko od njega ima koristi.

"Biti najbogatija zemlja na svijetu ne znači samo mnogo proizvoditi“, navodi se u analizi platforme za poređenje finansijskih usluga HelloSafe.

"Mjeri se time kako se to bogatstvo konkretno prevodi u svakodnevni život običnog građanina. U 2026. godini, odgovor je Norveška", dodaje se.

Bonus video:

Iako se najčešće koristi kao glavni pokazatelj bogatstva, BDP po glavi stanovnika sam po sebi može iskriviti poređenja, budući da pretpostavlja da je nacionalni proizvod ravnomjerno raspoređen među stanovništvom.

Irska ilustruje problem. BDP po glavi stanovnika iznosi blizu 150.000 dolara izraženo kupovnom moći, ali veliki dio toga potiču multinacionalne kompanije poput Applea, Googlea i Pfizera.

Razlika između proizvodnje i prihoda domaćinstava procjenjuje se na 70.000 dolara po osobi.

Rješavajući ova ograničenja, HelloSafeov „Indeks prosperiteta“ rangira više od 50 zemalja koristeći kombinovani rezultat od 1 do 100.

Koristeći podatke MMF-a, Svjetske banke, UNDP-a, Eurostata i OECD-a, objedinjuje prihode, nejednakost i šire društvene pokazatelje u jednu mjeru prosperiteta.

Na osnovu toga, Evropa dominira na vrhu rang-liste, a posebno su zastupljene njene sjeverne države.

SAD, Njemačku i Francusku nisu u top 10

Norveška predvodi tabelu, podržana najvećim BND-om na svijetu (bruto nacionalni dohodak, ukupni prihod koji ostvaruju građani i preduzeća u zemlji, uključujući prihod ostvaren u inostranstvu) i visoko uravnoteženim socijalnim modelom.

Irska je druga, s visokim realnim prihodima uprkos napuhanom BDP-u. Luksemburg je treći, pao je s vodeće pozicije prvi put od početka indeksa.

Prema izvještaju, ove zemlje kombinuje snažne ekonomske rezultate s nekim od najboljih društvenih pokazatelja na globalnoj razini.

Drugi visoki rezultati uključuju Island, koji je na petom mjestu, podržan snažnim pokazateljima ljudskog razvoja i niskim nivoima relativnog siromaštva.

Singapur, nasuprot tome, ima visoke rezultate po pitanju prihoda, ali ga sputava veća nejednakost.

Izvan Evrope, Sjedinjene Američke Države su na 17. mjestu, što odražava ekonomsku snagu uz visoku nejednakost i relativno siromaštvo.

Francuska se nalazi na 20. mjestu, odmah iza Češke, koja ima jednu od najravnomjernijih raspodjela dohotka u Evropi i nisku stopu relativnog siromaštva.

U Aziji prednjači Singapur

Na donjem kraju evropske tabele, zemlje poput Italije, Španije i Estonije postižu skromnije rezultate, što odražava niže nivoe prihoda i, u slučaju Španije, veće relativno siromaštvo.

Izvan Evrope, Sejšeli su na prvom mjestu u Africi, zahvaljujući najvećem BDP-u po glavi stanovnika na kontinentu, snažnim rezultatima ljudskog razvoja i relativno ograničenoj nejednakosti. Slijede ih Mauricijus i Alžir.

U Latinskoj Americi, Urugvaj je prvi put na vrhu liste, s najvećim BND-om u regiji, najnižim siromaštvom i najravnomjernijom raspodjelom dohotka. Čile i Panama slijede.

U Aziji prednjači Singapur, a slijede Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Rezultati ukazuju na to da, iako Evropa i dalje dominira mjerama globalnog prosperiteta, slika se značajno mijenja kada se uzmu u obzir nejednakost i društveni ishodi. Podaci sugerišu da ono što znači biti "bogat" više nije definirano samo proizvodnjom - već time koliko se to bogatstvo dijeli, prenosi Euronews.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad